Prisustvovali smo konferenciji Obrazovanje i rad ~OBRAD

03.06.2016., MSU, Zagreb

U Muzeju suvremene umjetnosti organizirana je prva konferencija OBRAD u organizaciji Vern-a, Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge poslodavaca. Konferencija predstavlja prvi korak u objedinjavanju javnog i privatnog, gospodarskog i obrazovnog sektora u cilju konstruktivnijeg obrazovanja od onog koje danas u Hrvatskoj imamo.

Cilj konferencije, jest postaviti kontinuiranu komunikaciju između obrazovnog sustava i gospodarstva kako bi se obrazovna produkcija što bolje uskladila s potrebama tržišta rada. Zemlja partner konferencije je bila Izrael. Država Izrael je ujedno jedna od zemalja s najusklađenijim obrazovanjem s tržištem rada. Stoga su na konferenciji sudjelovali predstavnici istaknutih izraelskih sveučilišta kako bi prenijeli svoje iskustvo i dobru praksu povezivanja obrazovanja i tržišta rada.

Na konferenciji su sudjelovali i mnogi domaći i međunarodni stručnjaci: Darko Horvat, ministar poduzetništva RH, Predrag Šustar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH, dr. sc. Boris Jokić, voditelj radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, prof. dr. se. Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije RH, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a, Ninoslav Šćukanec iz Instituta za razvoj obrazovanja i Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, prof. dr. sc. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba, Gregorio de Castro iz Glavnog direktorata za zapošljavanje, socijalne poslove i inkluziju Europske komisije, Marko Grdošić iz Europske asocijacije institucija u visokom obrazovanja (EURASHE), Luka Juroš iz Glavnog direktorata za obrazovanje i kulturu Europske komisije i mnogi drugi predstavnici poslovnog i obrazovnog sektora.

Kao zaključak nameće se preporuka da se Hrvatska što prije priključi europskim naporima, usmjerenim na intenziviranje suradnje između visokoobrazovnog sustava i gospodarskih subjekata. Nezaposlenost mladih, koja je ne samo u Hrvatskoj, već i na razini Europske unije dvostruko veća od opće nezaposlenosti, predstavlja jedan od najvećih izazova društvenog, ponajviše gospodarskog napretka. U najvećoj mjeri razlog tome je neusklađenost između ponude i potražnje na tržištu rada, koja pak proizlazi iz međusobnog nerazumijevanja i nepovjerenja obrazovnih sustava kao isporučitelja i gospodarskih subjekata kao krajnjih korisnika isporučenog na tržištu rada.

Imamo situaciju u kojoj se gospodarstvo žali da obrazovanje ne isporučuje tržištu rada odgovarajuće školovane kadrove, a visokoobrazovni sustav odgovara da nema jasnih pokazatelja o tome kakvi kadrovi tržištu rada trebaju. Komunikacije između subjekata obrazovanja i gospodarstva praktički nema i to je temeljni problem na koji se nadovezuju svi ostali. Danas je važnije nego ikada reformirati sustav obrazovanja na način da on potiče razvoj vještina koje će doprinositi podizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u globalnom okruženju, rekao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Zanimljiv panel o sudbini strategija i reformi u kontekstu društvene odgovornosti vodili su: Zvonimir Mršić, predsjednik uprave Podravke; Neven Budak, voditelj stručnog povjerenstva za provedbu Strategije razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije; Mislav Balković dekan Visokog učilišta Algebra i Boris Jokić, voditelj rade skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme.

Panel je bio vrlo edukativan, Hrvatska je u listopadu 2014. dobila Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije – prvi dokument koji dugoročno sagledava razvitak hrvatskog obrazovnog i znanstvenog sustava u njegovoj cjelovitosti, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, do obrazovanja odraslih, uvodeći koncept cjeloživotnog učenja. Takvi su dokumenti u svijetu rijetkost, jer se strategije obično pišu samo za pojedine segmente odgojno-obrazovnog procesa, a vrlo su često limitirane na neko kratkoročno ili srednjoročno razdoblje, dok je hrvatska strategija dugoročna.

S provedbom tog dokumenta, jako se kasni. Najveći kočničari reformi su oni koji rade u državnom aparatu – smatra Neven Budak, predsjednik Stručnog povjerenstva za provedbu Strategije razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Na problem s političkim elitama upozorio je i Boris Jokić, voditelj Radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme. Ta bi reforma, uvjeren je Jokić, riješila najveći dio hrvatskih problema sa školstvom te bi Hrvatsku kao zemlju otvorila svijetu. Hrvatska je privlačna zemlja, ali ona mora postati i uključiva, dakle privlačna ne samo nama, već i drugima, kaže Jokić.

Predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić, smatra da mi još nismo potpuno shvatili što znači biti u EU. Nismo sami na svijetu, u EU-u konkuriramo mi njima i konkuriraju oni nama. Ne budemo li se brže mijenjali, nećemo napraviti potreban iskorak, u kontekstu odljeva mozgova, moramo razmišljati o dvosmjernoj fluktuaciji, tako da imamo i priljev mozgova, smatra Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.

Da će mladi sve više odlaziti iz Hrvatske ako se nešto drastično ne promijeni strahuje i Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra. Balković je istaknuo da je ulaganje u obrazovanje nužno kako bi se potaknuo rast gospodarstva. Iako se broj studenata u Hrvatskoj znatno povećao u posljednjih 30 godina, rezultati obrazovanja na svim su razinama slabi.

Zaključak za daljnju provedbu Strategije je da treba postići punu podršku ministarstva i nadležnih agencija, ali i Vlade RH u cjelini. Znatna sredstva koja stoje na raspolaganju u ESF-u jamac su da neće biti financijskih problema oko provedbe Strategije pod uvjetom da se pravovremeno prijavljuju odgovarajući projekti. Ono što može ugroziti budućnost Strategije, a time i budućnost kvalitetnog obrazovanja u kojem ravnopravno sudjeluju svi bez obzira na socio-ekonomski status, jest nedostatak odgovornosti na svim razinama piramide politike obrazovanja.
Jedna od najiščekivanijih govornika na konferenciji zasigurno je bila prof. dr. sc. Ada Yonath, dobitnica Nobelove nagrade s Weizmann instituta. Ada je prva izraelska znanstvenica te prva žena na Bliskom istoku koja je dobila Nobela.

Prilikom gostovanja prikazan je kratki film o njezinu životu: rođena je 22. lipnja 1939. godine u Jeruzalemu. Život je nije mazio u dobi od godine dana ostala je bez oca s boležljivom majkom i mlađom sestrom, bila je to borba za preživljavanje – rekla je Ada Yonath koja je od djetinjstva pokazivala interes za znanost. Uvijek sam bila radoznala, slijedite svoju radoznalost te u svome poslu budite najbolji što možete, poručuje Ada Yonath, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju za 2009. godinu, koju je zajedno s Thomasom Steitzom i Venkijem Ramakrishnanom, dobila za otkriće strukture i funkcije ribosoma.

Kada sam se i počela baviti istraživanjem strukture ribosoma, mnogi su bili skeptični. Nazivali su me sanjarom i smatrali su da nije moguće sve to o čemu sam intenzivno mislila i sanjala. No, nisam odustajala – rekla je Ada Yonath koja je 2000. godine prva kristalizirala ribosome. Smatra da je bavljenje znanošću vrlo zahtjevno i za žene i za muškarce. Naravno, žene se suočavaju s većim obvezama kada žele zasnovati obitelj. No, željela bih reći da je biti majka blagoslov, to je jedinstvena emocija, rekla je Ada Yonath, koja je majka jedne kćeri. Gostovanje ove divne osobe, znanstvenice, žene i majke je bilo uistinu ugodno i nadasve inspirativno.

Što se tiče radionica najzanimljivija radionica prvog dana konferencije svakako je bila ona Moran Nir, izvršne direktorice Poduzetničkog programa Zell pri Interdisciplinarnom centru Herzlva. Zell program godišnje prima 24 najbolja studenta na završnim godinama studija i pruža im napredno poduzetničko obrazovanje u kombinaciji sa stjecanjem praktičnog iskustva u partnerskim kompanijama.

Prema podacima Poduzetničkog programa Zell, tijekom 15 godina 298 njegovih diplomanata osnovalo je više od 80 startupa, od kojih je više od 45 aktivnih, s prikupljenim kapitalom od 400 milijuna dolara. Što Program Zell čini tako uspješnim? Ne postoji jasna čarobna formula koja bi osigurala tako veliku uspješnost. To je kombinacija brojnih faktora i puno iskustva, nakupljenog tijekom 15 godina aktivnosti. Najveći utjecaj ima povezivanje teorijskog znanja, praktičnog iskustva i široke potpore. To valja zahvaliti i pomno odabranim i visokomotiviranim studentima. Velike napore ulažu se i  u odabir vrhunskih mentora, vodećih izraelskih profesionalaca.

Moran smatra da uspješan poduzetnik uči na greškama i svjesno ulazi u rizik, a pritom ga vode ambicija i strast, uz puno rada. S ponosom možemo reći da su startupi koje su pokrenuli naši diplomanti tijekom godine imali znatno veći postotak uspješnosti nego sto je svjetski prosjek. Od 85 kompanija u čijem je pokretanju sudjelovao najmanje jedan završeni student Programa Zell, 46 ih je i danas aktivno, 18 ih je prodano, a 21 je likvidirana, ističe Moran.

Jedna od važnih vještina za uspješni startup je sposobnost razvijanja snažne mreže kontakata, ne samo unutar vlastitog zatvorenog kruga poznanika nego multidisciplinarne, globalne, istinske mreže. Trebate se povezati s čelnicima industrije, mentorima, posrednicima, partnerima, edukatorima, vizionarima i drugim stručnjacima koji će vam osigurati prednosti nužne za napredovanje. To se ne odnosi samo na startupe nego i na tržište rada: biti pripadnik čvrste mreže ljudi presudno je za profesionalni uspjeh i opstanak. Još jedna bitna vještina je sposobnost prihvaćanja reakcija tj. priznavanje pogrešaka. U Programu Zell stalno ponavljamo svojim studentima: nije problem ako učinite grešku, ali učinite je samo jednom. Učenje na pogreškama i ulazak u proračunati rizik je bitna karakteristika uspješnih poduzetnika.

U Izraelu je poduzetništvo izraslo iz stvarne nužde, ističe Moran. Površinom mala, uvučena u snažne geopolitičke sukobe i s teškim prirodnim uvjetima (pola zemlje je pod pustinjom, problemi s vodom itd.), izraelska država nije imala drugog izbora nego da postane jedna od vodećih svjetskih sila u području poduzetništva i inovacija. Činjenica da je Izrael malo tržište prisiljava poduzetnike da se na samom početku poslovanja okrenu međunarodnom tržištu, a to im kasnije osigurava znatnu prednost.

Zaboravljamo da najuspješniji startupi nastaju i razvijaju se kao dio ekosustava koji ih okružuje, kaže Moran. Tu su investitori koji ulažu kapital na tržištu, korporacije i državna tijela koja ohrabruju istraživanja, potpore malim i srednjim poduzećima, raspoloživost novih resursa i bolja regulativa. Tu su i konferencije i događanja koji poduzetnicima omogućavaju da se susreću i razmjenjuju ideje, čvorišta i radni prostori koji omogućavaju kontakte s vodećim ljudima u profesiji i još puno toga – sve to stvara zdrav poduzetnički ekosustav. U Izraelu, na primjer, za razliku od mnogih drugih društava u svijetu koja na njih gledaju kao na neuspjeh, ekosustav tolerira poduzetničke promašaje.

Obrazovanje za poduzetništvo je vrlo složeno i traži inovativnost. Poduzetništvo se neprekidno razvija i mijenja, nije ga moguće naučiti bez “prljanja ruku”, ono mora ulaziti u rizike, griješiti i brzo izvlačiti pouke. Drugi značajan faktor je individualizirana nastava: jako je teško podučavati poduzetništvu stotinu studenata kada je svaki budući poduzetnik drukčiji, smatra Moran.

Moran Nir i sama je osnovala dvije startup kompanije, a radila u njih nekoliko. Na ovom workshop-u pod nazivom Cijeli svijet kao startup pokazala nam je koliko je važno studentima osigurati napredni poduzetnički studij pokretanja stvarnih poslovnih pothvata i stjecanje neprocjenjivog praktičnog iskustva. Predstavila je jednostavne ali vrijedne primjere stvaranja mreže kontakata, razvoja kreativnosti, spremnosti na iskorištavanje novih prilika i postizanje uspjeha, bilo u visokim ili niskim tehnologijama, bilo u društvu. Predočila nam je kako gotovo sve što činimo se može preoblikovati u aktivnost usmjerenu na pokretanje startupa.